Četvrti panel drugog dana Energetskog summita u Neumu bio je rezerviran za dijalog o postojećim i budućim obavezama Bosne i Hercegovine na putu dekarbonizacije energetskog sektora. Obaveze koje su preuzete kroz usvojeni NDC, Sofijsku deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, Mapu puta za dekarbonizaciju i NECP (čija je izrada u završnoj fazi) definiraju put za transformaciju energetskog sektora Bosne i Hercegovine.

Raspravljalo se i o mogućnostima realizacije ovih obaveza kroz implementaciju garancija porijekla (GO), obligacijskim šemama za energetsku efikasnost (EEO) i oporezivanje ugljika te izvorima financiranja potrebnim za izgradnju infrastrukture za električnu mobilnost, aktivne kupce – proizvođače električne energije i mjere energetske efikasnosti. Zaključeno je da je ovo ključna godina za Bosnu i Hercegovinu koja mora regulirati zakonske okvire i krene u proces ispunjavanja prethodno preuzetih obaveza.

Goran Krstović, zamjenik voditeljice projekta Dekarbonizacija energetskog sektora u BiH koji u ime vlade SR Njemačke provodi GIZ, kroz uvodno je izlaganje predstavio koje su to obaveze koje je Bosna i Hercegovina preuzela potpisivanjem Sofijske deklaracije, a to je da će zajedno sa EU raditi na uvođenju stroge klimatske politike te reformi energetskog i transportnog odjela. ''Glavni cilj je osiguranje energetske sigurnosti te smanjenje utjecaja dinamike rasta cijena na tržištu u narednom periodu tako da imamo širok spektar efekata koje će stanovništvo, privreda te zajednica u cjelini osjetiti'', izjavio je Krstović.

Hamdija Mujezin, ispred UNDP BiH je istakao dvije ključne grupe intervencija. Prva grupa za cilj ima povećanje kapaciteta obnovljivih izvora energije sa svrhom smanjenja karbonske intenzivnosti te povećanje udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji a druga se fokusira na povećanje energetske efikasnosti s ciljem smanjenja energetskih potreba na strani krajnjeg potrošača.

''Dekarbonizacija je preuzeta obaveza i napredak za BiH. EU je spremna da financira ovaj proces kroz financijsku i tehničku asistenciju. Konzistentne akcije (koje uključuju usvajanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana) i snažno sudjelovanje privatnog sektora su ključ za uspjeh'', rekao je Stefano Ellero, šef za saradnju EU Delegacije u BiH.

''Put ka dekarbonizaciji je jasan, ali ono što se nameće kao ključno je određivanje rokova o prestanku poticanja korištenja fosilnih goriva, datum zatvaranja termoelektrana te uvođenje taksi na CO2'' izjavila je tijekom rasprave Naida Taso, stručnjakinja za tržište električne i obnovljive izvore energije Sekreterijata Energetske zajednice.

Panelisti Ivan Šarić, ESCO ekspert na UNDP projektu, Jasmina Kafedžić, šefica Odjela za energetsku efikasnost Fonda za zaštitu okoliša FBiH, Raduška Cupać, rukovoditelj odjela za energetiku i životnu sredinu UNDP, Sanja Kapetina, šefica Odsjeka za sekundarnu energiju i projekte Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Srđan Todorović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, tijekom rasprave su u više navrata naglasili važnost investiranja u obnovljive izvore energije.